Zef Serembeja dhe folklori
DOI:
https://doi.org/10.62006/sf.v1i2.2940Abstract
Marrëdhënjet e poezisë së Serembes me folklorin, marrëdhënje që shtrihen pothuajse gjatë tërë zhvillimit të kësaj poezie, përbëjnë një Problem interesant, i dii deri më sot nuk është bërë objekt i një punimi të veçantë. Një meritë e padyshimtë e shkencës sonë të re letrare është vënja në dukje e ndikimit të poetit nga krijimtaria popullore. Veçse ky ndikim është parë kryesisht në aspektin formal duke shpjeguar me të, bie fjala, figuracionin e pasur që e dallon poezinë e Serembes. Janë bërë edhe përpjekje për një kuptim më të thellë të ndikimit të Serembes nga poezia popullore, përpjekje për ta parë këtë ndikim jj vetëm në formé, po edhe në frymë, po këto përpjekje nuk kanë shkuar përtej konstatimit. Studimi ynë ka për qëllim t’i hyjë më thellë këtij problemi, pa pre- tenduar ta shterojë atë, dhe të përcaktojë kriteret nga të cilat u nis poeti duke u mbështetur në folklor, shkallën e ndikimit nga folklori në krijimtarinë e tij si edhe fazat e ndryshme nëpër të cilat kalon ky ndikim.Downloads
Riferimenti bibliografici
-
Historia e letërsisë shqipe, v. 2, Tiranë 1959, f. 193; Dh. Shuteriqi. Mbi jetën dhe krijimtarinë e Zef Serembes, «Buletini i Universitetit Shtetëror,» 1961, Nr. 4. f. 37.
-
Në tekstin e Historisë së letërsisë shqipe, v. 2, Tiranë 1959, duke folur për këtë figuracion thuhet se «gurrë e gjithë kësaj pasurie artistike kanë qenë kryesisht gjuha dhe poezia popullore».
-
Në artikullin e Dh. Shuteriqit flitet për një ndikim nga poezia popullore «për nga forma dhe fryma» të krijimeve të hershme të Serembes, po nuk përcaktohet konkretisht se ku qëndron ky ndikim.
-
G. F e rra ri, Canti albanesi. Raccolta di Michele Bellusci del ’600. Bari.
-
K. Kamsi, San Cosmo Albanese (Strigari), Rev. «Leka», Nr. 1-12, 1939.
-
G) A. Straticò, Manuale di letteratura albanese, Milano 1896, f. 256.
-
B. Biondella Studi linguistici-Colonie albanesi — Della letteratura popolare dell‘ Epiro, Milano 1856.
-
L. Vigo, Canti popolari siciliani, Catania 1857.
-
De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866.
-
Dora d’Istria, La nationalité albanaise d’après les chants populaires, «Revue de deux Mondes», Paris 1866.
-
A. Camarda, Appendice al saggio di grammo tologia comparata sulla lingua albanese, Prato 1866.
-
G. Pitré, Sui canti popolari siciliani, Palermo 1868.
-
G. Jubany, Raccolta di canti popolari e rapsodie albanesi tradotti nell’ idioma italiano, Trieste 1871
-
Për kronologjinë e vjershave të Serembes janë shfrytëzuar të dhënat qekjep i nipi i poetit dhe vetë poeti në botimin ejJ883-së; si edhe artikulli i Dh. Shuteriqit, Mbi jetën dhe krijimtarinë e Ze/ Serembes, «Buletin i USHT.» 1961
-
Të gjilha citatet nga poezia e Serembes janë marrë nga botimi Vjershe, Milano 1926.
-
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali New York, 1912- f. 340.
-
De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866, f. 22
-
G. Santori, II prigioniero politico. Cosenza 18,50.
-
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali, New York 1912, f. 328.
-
Në revistën «Arbri i rii». Palermo 31 mars 1887 këto vargje janë:
-
Ti rri ndë ghaze. u ndë shërtime ti rri nd’ orekse, u ndë rëkime.
-
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali, New York 1912, f. 316.
-
A. Scura Gli Albanesi in Italia e i loro canti tradizionali, New York, 1912, f. 318, 336.
-
Flamuri i Arbërit v. III, Nr. 2.
-
Në botimin italisht të 1883-së, dy vargjet e fundit janë: Io allora balzerò dal luogo dove sono disteso e pel gaudio darò un sospiro e un lamento Siç shihet, në këtë variant Serembeja qëndron më pranë këngës popullore. Më vonë i jep idesë një theks më romantik.
-
G. De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866, f. 25.
-
G. Ferrari, Rapsodie e scene di vita degli albanesi di Calabria, Cosenza 1959, tf. 70.
-
Po aty.
-
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali, New York 1912, f. 316.
-
De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866. f. 70.
-
Po aty, f. 83.
-
G. De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze, 18G6, f. 28.
-
Po aty, f. 65.
-
G. De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866, f. 29.
-
Kéngè popullore legjendare, Tirane' 1955, f. 122
-
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali — New York 1912, f. 338.
-
Po aty, f. 322, 320.
Riferimenti bibliografici
Historia e letërsisë shqipe, v. 2, Tiranë 1959, f. 193; Dh. Shuteriqi. Mbi jetën dhe krijimtarinë e Zef Serembes, «Buletini i Universitetit Shtetëror,» 1961, Nr. 4. f. 37.
Në tekstin e Historisë së letërsisë shqipe, v. 2, Tiranë 1959, duke folur për këtë figuracion thuhet se «gurrë e gjithë kësaj pasurie artistike kanë qenë kryesisht gjuha dhe poezia popullore».
Në artikullin e Dh. Shuteriqit flitet për një ndikim nga poezia popullore «për nga forma dhe fryma» të krijimeve të hershme të Serembes, po nuk përcaktohet konkretisht se ku qëndron ky ndikim.
G. F e rra ri, Canti albanesi. Raccolta di Michele Bellusci del ’600. Bari.
K. Kamsi, San Cosmo Albanese (Strigari), Rev. «Leka», Nr. 1-12, 1939.
G) A. Straticò, Manuale di letteratura albanese, Milano 1896, f. 256.
B. Biondella Studi linguistici-Colonie albanesi — Della letteratura popolare dell‘ Epiro, Milano 1856.
L. Vigo, Canti popolari siciliani, Catania 1857.
De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866.
Dora d’Istria, La nationalité albanaise d’après les chants populaires, «Revue de deux Mondes», Paris 1866.
A. Camarda, Appendice al saggio di grammo tologia comparata sulla lingua albanese, Prato 1866.
G. Pitré, Sui canti popolari siciliani, Palermo 1868.
G. Jubany, Raccolta di canti popolari e rapsodie albanesi tradotti nell’ idioma italiano, Trieste 1871
Për kronologjinë e vjershave të Serembes janë shfrytëzuar të dhënat qekjep i nipi i poetit dhe vetë poeti në botimin ejJ883-së; si edhe artikulli i Dh. Shuteriqit, Mbi jetën dhe krijimtarinë e Ze/ Serembes, «Buletin i USHT.» 1961
Të gjilha citatet nga poezia e Serembes janë marrë nga botimi Vjershe, Milano 1926.
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali New York, 1912- f. 340.
De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866, f. 22
G. Santori, II prigioniero politico. Cosenza 18,50.
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali, New York 1912, f. 328.
Në revistën «Arbri i rii». Palermo 31 mars 1887 këto vargje janë:
Ti rri ndë ghaze. u ndë shërtime ti rri nd’ orekse, u ndë rëkime.
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali, New York 1912, f. 316.
A. Scura Gli Albanesi in Italia e i loro canti tradizionali, New York, 1912, f. 318, 336.
Flamuri i Arbërit v. III, Nr. 2.
Në botimin italisht të 1883-së, dy vargjet e fundit janë: Io allora balzerò dal luogo dove sono disteso e pel gaudio darò un sospiro e un lamento Siç shihet, në këtë variant Serembeja qëndron më pranë këngës popullore. Më vonë i jep idesë një theks më romantik.
G. De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866, f. 25.
G. Ferrari, Rapsodie e scene di vita degli albanesi di Calabria, Cosenza 1959, tf. 70.
Po aty.
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali, New York 1912, f. 316.
De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866. f. 70.
Po aty, f. 83.
G. De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze, 18G6, f. 28.
Po aty, f. 65.
G. De Rada, Rapsodie di un poema albanese, Firenze 1866, f. 29.
Kéngè popullore legjendare, Tirane' 1955, f. 122
A. Scura, Gli albanesi in Italia e i loro canti tradizionali — New York 1912, f. 338.
Po aty, f. 322, 320.
Downloads
Pubblicato
Come citare
Fascicolo
Sezione
Licenza
Copyright (c) 2023 Akademia e Studimeve Albanologjike

Questo lavoro è fornito con la licenza Creative Commons Attribuzione - Non commerciale - Condividi allo stesso modo 4.0 Internazionale.
